ponedjeljak, 31. siječnja 2022.



Što kaže Biblija:

 Oprostiti prijestupniku znači prestati osjećati srdžbu prema njemu. Grčka riječ prevedena s “oprostiti” doslovno znači “pustiti, zaboraviti, osloboditi”, kao kad se nekoga oslobodi duga. Isus je tu misao koristio kad je svoje sljedbenike učio da se mole: “Oprosti nam grijehe naše, jer i mi opraštamo svakom dužniku svojem!” (Luka 11:4). I u svojoj usporedbi o nemilosrdnom robu Isus je opraštanje usporedio s poništavanjem duga (Matej 18:23-35).

 Nekome smo oprostili ako više nismo ogorčeni na njega i ako ga ni na koji način ne pokušavamo navesti da plati za bol ili gubitak koji smo doživjeli. Biblija uči da je nesebična ljubav temelj pravog opraštanja jer ljubav “ne pamti zlo” (1. Korinćanima 13:4, 5).

Oprostiti ne znači...

  •  Tolerirati prijestup. Biblija osuđuje one koji tvrde da su loši postupci bezazleni ili prihvatljivi (Izaija 5:20).

  •  Pretvarati se da se prijestup nikad nije dogodio. Bog je kralju Davidu oprostio ozbiljne grijehe, ali nije ga zaštitio od posljedica njegovih postupaka. Čak je dao da se Davidovi grijesi zapišu, tako da za njih znamo i mi danas (2. Samuelova 12:9-13).

  •  Dopuštati nekome da nas iskorištava. Naprimjer, zamislite da nekome posudite novac, ali on ga uludo potroši i ne može vam ga vratiti kako je obećao. Jako mu je žao i ispriča vam se. Možda mu odlučite oprostiti tako da prema njemu ne gajite gnjev, ne ponavljate stalno što se dogodilo i možda mu čak oprostite dug. No možda odlučite i da mu nikad više nećete posuđivati novac (Psalam 37:21; Mudre izreke 14:15; 22:3; Galaćanima 6:7).

  •  Prijeći preko prijestupa bez opravdanog temelja. Bog ne oprašta onima koji svjesno i zlonamjerno griješe te ne žele priznati svoje greške, promijeniti svoj način postupanja niti se ispričati onome koga su povrijedili (Mudre izreke 28:13; Djela apostolska 26:20; Hebrejima 10:26). Osobe koje se ne kaju za svoje grijehe postaju Božji neprijatelji, a Bog od nas ne traži da oprostimo onima kojima on nije oprostio (Psalam 139:21, 22).

     A što ako ste žrtva okrutnog postupanja i ako se osoba koja vas je povrijedila ne želi ispričati, pa čak ni priznati što je učinila? Biblija savjetuje: “Odbaci gnjev i ostavi srdžbu” (Psalam 37:8). Iako se od vas ne traži da tolerirate prijestup, možete se potruditi odagnati gnjev. Uzdajte se u to da će ta osoba morati odgovarati za svoje postupke pred Bogom (Hebrejima 10:30, 31). Može vas utješiti i spoznaja da će se Bog pobrinuti da uskoro više ne osjećamo snažnu bol koja nas danas opterećuje (Izaija 65:17; Otkrivenje 21:4).

  •  Izgladiti svaku tobožnju uvredu. Ponekad možda moramo priznati da zapravo nemamo razloga nešto shvatiti kao uvredu, pa u takvim situacijama nema ni potrebe za opraštanjem. Biblija kaže: “Nemoj se brzo vrijeđati, jer uvredljivost počiva u grudima bezumnih” (Propovjednik 7:9).

Da biste lakše oprostili...

  1.  Sjetite se što opraštanje uključuje. Ako opraštate, to ne znači da tolerirate neispravno postupanje ili da se pravite kao da nikad nije došlo do prijestupa. To jednostavno znači krenuti dalje.

  2.  Imajte na umu koliko je opraštanje korisno. Ako se oslobodite ljutnje i ogorčenosti, bit ćete smireniji i sretniji, a to će svakako doprinijeti boljem zdravlju (Mudre izreke 14:30; Matej 5:9). Što je još važnije, ako oprostimo drugima, i Bog će nama oprostiti naše grijehe (Matej 6:14, 15).

  3.  Pokažite razumijevanje. Svi smo nesavršeni (Jakov 3:2). Kao što volimo kad drugi oproste nama, tako bismo i mi trebali opraštati drugima (Matej 7:12).

  4.  Budite razumni. Kad imamo manji razlog za pritužbu na nekoga, možemo primijeniti biblijski savjet: “Podnosite jedni druge” (Kološanima 3:13).

  5.  Nemojte čekati. Nemojte dopustiti da gnjev raste u vama. Trudite se oprostiti što prije (Efežanima 4:26, 27).


 

Nema komentara:

Objavi komentar