EKVADOR Dokumentarni Film///

http://www.enciklopedija.hr/natuknica... ///EKVADOR Dokumentarni Film///Ekvador

Ilustracija
EKVADOR, položajna karta
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6ilustracija7ilustracija8ilustracija9ilustracija10
Ekvador (Ecuador; Republika Ekvador/República del Ecuador), država u sjeverozapadnom dijelu Južne Amerike; obuhvaća 256 370 km² (uključujući i otočje Galápagos s 8010 km²). Na sjeveru graniči s Kolumbijom (590 km), na istoku, jugoistoku i jugu s Peruom (1420 km), a na zapadu izlazi na Tihi ocean (duljina obale 2237 km). Ime je dobila po ekvatoru, koji prolazi njezinim sjevernim dijelom.Prirodna obilježja
Ekvador se dijeli na tri prirodne cjeline: obalni pojas na zapadu, planinsko područje Anda u središnjem dijelu i nizina Amazone istočno od Anda. Obalni pojas ili Costa, između obale Tihog oceana i podnožja Anda, pretežno je valovit i brežuljkast kraj, širine oko 130 do 150 km u sjevernom dijelu, a oko 50 km na jugu. U donjem toku rijeke Guayas i uza samu obalu Tihog oceana proteže se obalna ravnica. Rijeka Guayas s mnogobrojnim pritocima tvori mrežu prirodnih putova. Tlo je zbog redovitih poplava povoljno za uzgoj riže. Područje Anda sastoji se od dvaju uskih lanaca (Cordillera Occidental i Cordillera Real ili Cordillera Central), visokih 3000 do 6000 m, koji su međusobno poprečnim gorskim bȉlima (nudos), a između njih su visoravni i kotline (hoyas). Za ekvadorske Ande karakteristični su mnogobrojni vulkanski vrhovi (Chimborazo, 6263 m, prije 6310 m; Antisana, 5758 m, po nekim izvorima 5704 m, i dr.), od kojih su neki pokriveni vječnim snijegom i ledom, a drugi su još aktivni vulkani (Cotopaxi, 5897 m). Ande se prema istoku i zapadu spuštaju strmim pristrancima u nizinu. Nizina istočno od Anda golemo je šumsko područje u porječju Amazone ispresijecano rijekama, koje izviru pretežno u Andama.
Južni dio ekvadorske obale vrlo je razveden. Guayaquil je najveći zaljev ne samo u Ekvadoru nego i na cijeloj zapadnoj obali Južne Amerike. Važan je i zbog estuarija rijeke Guayas, na kojem leži luka Guayaquil. Uz obalu Ekvadora ima malo otoka; Ekvadoru pripada oko 1000 km udaljeno tihooceansko otočje Galápagos.

U obalnom pojasu klima je tropska, sa srednjom godišnjom temperaturom od 23 do 26 °C. U Andama, između 3000 i 4500 m, vlada umjerena planinska klima; srednja godišnja temperatura ondje iznosi 4 do 8 °C. Andske kotline imaju relativno blagu klimu (Quito, prosječna godišnja temperatura 15 °C) koja omogućuje uzgoj žitarica. Najviši vrhovi, a među njima i neki aktivni vulkani, imaju nivalnu klimu. Prosječna granica snijega nalazi se na visini od 4600 do 4700 m. Godišnja količina kiše doseže 2000 mm, a razlike između suhog i kišnog doba gotovo i nema. Nizina Amazone ima toplu (srednja godišnja temperatura od 23 do 26 °C prosječno godišnje) i vlažnu (2000 do 5000 mm oborina) klimu.

Biljni pokrov u vlažnim krajevima (pristranci Anda do 3000 m, nizina Amazone i sjeverni dio obalnog pojasa) sastoji se od bujne tropske šume (oko 56% površine Ekvadora je pod šumama je), u južnom dijelu obalnoga pojasa od savana, a u visokim područjima Anda, do granice vječnoga snijega, od travnjaka i grmlja. Ekvador ima vrlo raznovrsnu floru i faunu (oko 1550 vrsta ptica i dr.). Od mnogobrojnih vrsta drveća po gospodarskoj važnosti ističe se balsa (Ochroma lagopus), po čijoj je proizvodnji Ekvador prvi u svijetu.

Istočni, rijekama bogatiji dio zemlje odvodnjava se u Amazonu (Napo, najdulja rijeka Ekvadora, Pastaza i dr.), a zapadni u Tihi ocean. Vododjelnicu čini zapadni lanac Anda. Najveći dio obalnoga područja odvodnjava se u Tihi ocean preko bazena rijeke Guayas, koja nastaje sutokom rijeka Daule i Babahoyo.