Kakanj, rudarsko-industrijski grad 30 km jugoistočno od Zenice, BiH (Federacija BiH); 11 796 st. (2013; 12 008 st., 1991). Leži na utoku Zgošće u Bosnu. Najveći rudnik smeđeg ugljena u srednjoj Bosni (iskorištava se od početka XX. st.). U Kaknju se nalazi najveća termoelektrana sarajevsko-zeničkog industrijskoga područja. Industrija tvorničke i rudarske opreme, cementa i dr. U neposrednoj blizini grada nalaze se znameniti povijesni spomenici: tvrđava Bobovac, ostatci kraljevskog dvorca i franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci; u Tičićima (na cesti prema Zenici) nalaze se izvori termalne vode. – Prvi tragovi ljudskog djelovanja mogu se pratiti od neolitičkoga doba. Iz toga je razdoblja na ušću potoka Zgošće u Bosnu (lokalitet Plandište) pronađeno naselje, po kojem je cijela prapovijesna kultura dobila ime Kakanjska kultura. Ta je kultura karakteristična za srednji neolitik južne Bosne; kulturno je povezana s dalmatinskim nalazištima u Danilu i Smilčiću. S užeg i šireg područja Kaknja potječu mnogi zanimljivi arheološki nalazi – nalazi iz doba Ilira, ostatci rimskoga naselja te nekropola stećaka. U povijesnim se izvorima prvi put spominje 1392. kada ga je kralj Dabiša Stjepan darovao vojvodi Hrvoju Vukčiću-Hrvatiniću. Za osmanske je vladavine (1463–78) bio upravno, rudarsko i trgovačko središte kadiluka Brod u Bosanskom sandžaku. Kada je Eugen Savojski prodro u Bosnu s austrijskom vojskom sve do Sarajeva, kraj Kaknja je naišao na odlučan otpor Osmanlija 1697., a takav otpor doživjele su i austrougarske postrojbe 1878. Na početku rata u BiH (1992), na općinsko područje Kaknja sklonio se znatan broj bošnjačkih izbjeglica koje su protjerale srpske pobunjeničke snage. God. 1993. područje Kaknja bilo je poprište hrvatsko-bošnjačkih sukoba, a nakon borbi u lipnju 1993., pred Armijom BiH i islamističkim oružanim skupinama izbjeglo je više od 10 000 Hrvata.
subota, 14. ožujka 2020.
Župa Kakanj-BOSNA I HERZEGOVINA--!!!
https://www.dnevnik.ba/teme/petar-juk... /Župa Kakanj-BOSNA I HERZEGOVINA--!!!OVO JE MOJA ZUPA I CRKVA SV.PETRA I PAVLA GDJE SAM KRSTEN-OVO JE PRICA O GRADU KAKNjU-IZ CENTRALNE BOSNE-ZENICKO DOBOJSKOG KANTONA-Kakanj
Kakanj, rudarsko-industrijski grad 30 km jugoistočno od Zenice, BiH (Federacija BiH); 11 796 st. (2013; 12 008 st., 1991). Leži na utoku Zgošće u Bosnu. Najveći rudnik smeđeg ugljena u srednjoj Bosni (iskorištava se od početka XX. st.). U Kaknju se nalazi najveća termoelektrana sarajevsko-zeničkog industrijskoga područja. Industrija tvorničke i rudarske opreme, cementa i dr. U neposrednoj blizini grada nalaze se znameniti povijesni spomenici: tvrđava Bobovac, ostatci kraljevskog dvorca i franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci; u Tičićima (na cesti prema Zenici) nalaze se izvori termalne vode. – Prvi tragovi ljudskog djelovanja mogu se pratiti od neolitičkoga doba. Iz toga je razdoblja na ušću potoka Zgošće u Bosnu (lokalitet Plandište) pronađeno naselje, po kojem je cijela prapovijesna kultura dobila ime Kakanjska kultura. Ta je kultura karakteristična za srednji neolitik južne Bosne; kulturno je povezana s dalmatinskim nalazištima u Danilu i Smilčiću. S užeg i šireg područja Kaknja potječu mnogi zanimljivi arheološki nalazi – nalazi iz doba Ilira, ostatci rimskoga naselja te nekropola stećaka. U povijesnim se izvorima prvi put spominje 1392. kada ga je kralj Dabiša Stjepan darovao vojvodi Hrvoju Vukčiću-Hrvatiniću. Za osmanske je vladavine (1463–78) bio upravno, rudarsko i trgovačko središte kadiluka Brod u Bosanskom sandžaku. Kada je Eugen Savojski prodro u Bosnu s austrijskom vojskom sve do Sarajeva, kraj Kaknja je naišao na odlučan otpor Osmanlija 1697., a takav otpor doživjele su i austrougarske postrojbe 1878. Na početku rata u BiH (1992), na općinsko područje Kaknja sklonio se znatan broj bošnjačkih izbjeglica koje su protjerale srpske pobunjeničke snage. God. 1993. područje Kaknja bilo je poprište hrvatsko-bošnjačkih sukoba, a nakon borbi u lipnju 1993., pred Armijom BiH i islamističkim oružanim skupinama izbjeglo je više od 10 000 Hrvata.
Kakanj, rudarsko-industrijski grad 30 km jugoistočno od Zenice, BiH (Federacija BiH); 11 796 st. (2013; 12 008 st., 1991). Leži na utoku Zgošće u Bosnu. Najveći rudnik smeđeg ugljena u srednjoj Bosni (iskorištava se od početka XX. st.). U Kaknju se nalazi najveća termoelektrana sarajevsko-zeničkog industrijskoga područja. Industrija tvorničke i rudarske opreme, cementa i dr. U neposrednoj blizini grada nalaze se znameniti povijesni spomenici: tvrđava Bobovac, ostatci kraljevskog dvorca i franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci; u Tičićima (na cesti prema Zenici) nalaze se izvori termalne vode. – Prvi tragovi ljudskog djelovanja mogu se pratiti od neolitičkoga doba. Iz toga je razdoblja na ušću potoka Zgošće u Bosnu (lokalitet Plandište) pronađeno naselje, po kojem je cijela prapovijesna kultura dobila ime Kakanjska kultura. Ta je kultura karakteristična za srednji neolitik južne Bosne; kulturno je povezana s dalmatinskim nalazištima u Danilu i Smilčiću. S užeg i šireg područja Kaknja potječu mnogi zanimljivi arheološki nalazi – nalazi iz doba Ilira, ostatci rimskoga naselja te nekropola stećaka. U povijesnim se izvorima prvi put spominje 1392. kada ga je kralj Dabiša Stjepan darovao vojvodi Hrvoju Vukčiću-Hrvatiniću. Za osmanske je vladavine (1463–78) bio upravno, rudarsko i trgovačko središte kadiluka Brod u Bosanskom sandžaku. Kada je Eugen Savojski prodro u Bosnu s austrijskom vojskom sve do Sarajeva, kraj Kaknja je naišao na odlučan otpor Osmanlija 1697., a takav otpor doživjele su i austrougarske postrojbe 1878. Na početku rata u BiH (1992), na općinsko područje Kaknja sklonio se znatan broj bošnjačkih izbjeglica koje su protjerale srpske pobunjeničke snage. God. 1993. područje Kaknja bilo je poprište hrvatsko-bošnjačkih sukoba, a nakon borbi u lipnju 1993., pred Armijom BiH i islamističkim oružanim skupinama izbjeglo je više od 10 000 Hrvata.
Pretplati se na:
Objavi komentare (Atom)
Nema komentara:
Objavi komentar