subota, 30. travnja 2022.
Fra...Ante&Vučković....Kako Koristiti Darovane Talente 2.DIO..
petak, 29. travnja 2022.
Fra,,,Ante&Vučković ..Kako Koristiti..Darovane Talente 1 DIO...
Fra,,,Ante&Vučković ..Kako Koristiti..Darovane Talente 1 DIO...
četvrtak, 28. travnja 2022.
Fra...Zlatko&Ćorić..Vatra Duha Svetoga.....
srijeda, 27. travnja 2022.
Vlč...Ivan&Grbešić..Milosrđe.....
Vlč...Ivan&Grbešić..Milosrđe.....
utorak, 26. travnja 2022.
Fra...Velimir&Bavrka....Živimo U Vremenu Kad Se Šuti O Bitnim Stvarima.2...
ponedjeljak, 25. travnja 2022.
Fra...Velimir&Bavrka...Živimo U Vremenu Kad Se Šuti O Bitnim Stvarima.1....
Fra...Velimir&Bavrka...Živimo U Vremenu Kad Se Šuti O Bitnim Stvarima.1. DIO..
subota, 23. travnja 2022.
Fra...Mario&Knezović....Je Li Šutnja Zlato...
četvrtak, 21. travnja 2022.
Pet izvanrednih euharistijskih čuda koja su ostavila materijalni trag
Katolici vjeruju da je Isus Krist stvarno, istinski i supstancijalno prisutan u euharistiji. Postoje mnoga svjedočenja o čudima kroz povijest Crkve koja potvrđuju ovo važno učenje.
Euharistija se sama po sebi prevodi kao gozba. To je gozba sa Živim Bogom, te potvrđivanje vjere u Isusa prisutnog u euharistiji - prisutnoga Živoga Boga na gozbi sa svojom djecom. Sama Biblija govori da su Isusovo Tijelo i Krv stvarni, euharistijski prisutni i biblijski opravdani; prema riječima samog Gospodina Isusa:
Evanđelje po Ivanu 6,55
Tijelo je moje jelo istinsko, krv je moja piće istinsko.
Vrijedi napomenuti kako ni jednog katolika ne obvezuje vjerovati u datosti samih euharistijskih čuda kroz povijest (kao ni u primjerice čudesne objave i zbivanja, u primjerice iz Loudresa ili Fatime). Takve elemente Crkva ostavlja da svatko vjeruje po svojoj savijesti, budući da su temeljene na kršćanskoj istini. Iako su bili ispitivani i potvrđeni od Crkve, Crkva ne daje apsolutnu potvrdu za njihovu vjerodostojnost. Niti katolička dogma o transupstanciji ne ovisi o zbiljskoj autentičnosti ovih priča (koja je temeljena na sv. Pismu i Tradiciji).
Usprkos tome, ove priče su vrijedne zapažanja, jer i danas možete otići i i vidjeti dokaze za ova čuda. Najpoznatije euharistijsko čudo u Hrvatskoj i priznato svetište koje je priznao i sam Papa jest u Ludbregu u kojem čudo potječe iz 1411. Ovo su izdvojena neka od najpoznatijih euharistijskih čuda u svijetu:
1. Čudo iz Lanciana - 8. stoljeće.U 8. Stoljeću svećenik u Lancianu, Italiji je imao sumnje o Isusovoj pravoj prisutnosti u euharistiji. U sred mise, izgovorio je riječi posvete - ''ovo je moje tijelo, ovo je moja krv'' i vidio kako se kruh i vino pretvaraju u pravo ljudsko meso i krv. Krv se zgrušala u pet kuglica simbolizirajući pet rana Kristovih. Riječ o čudu se brzo proširila, pa je lokalni nadbiskup pokrenuo istragu i Crkca je odobrila ovo čudo.
Meso je očuvano do dana današnjeg. Profesor anatomije Odoario Linoli proveo je znanstvenu analizu mesa 1971. godine i zaključio da je meso dio srčanog tkiva, a krv je izgledala kao svježe (obzirom da je krv stara 1200 godina), nije bilo tragova ikakve prezervacije.
Čudesno tijelo i krv, može se i danas vidjeti u crkvi sv. Franje u Lancianu.Svećenik koji je slavio misu u Orvietu, Italiji, imao je sumnje jednako kao i u prethodnom slučaju. Dok je posvećivao euharistiju, hostija je počela krvariti po korporalu (liturgijska odjeća) na oltaru. Svećenik je, kako priča kaže, naletio na papu koji je bio u posjetu gradu i ispovijedio mu svoj grijeh sumnje. Korporal je izložen u katedrali u Orvietu.
Neki povijesničari sumnjaju u istinitost priče s obzirom da se prve zabilješke o ovome pojavljuju tek sto godina nakon što se čudo dogodilo. Ipak, kroporal ostaje kao objekt štovanja.4. Kolovoza 1730. dok su katolici iz Siene prisustvovali posebnoj proslavi blagdanu Uznesenja, lopovi su ušli u crkvu sv. Franje i ukrali zlatni ciborij sa stotinama posvećenih hostija. Dva dana nakon toga, netko je primjetio kako nešto bijelo proviruje iz prinosne kutije u drugoj crkvi u Sieni. Svećenik je otvorio kutiju i pronašao nestale hostije unutra zapletene u paučinu i prljavštinu. Nakon što su bile očišćene koliko god se moglo, hostije su postavljene u novi ciborij i ponovno vraćene u crkvu sv. Franje za molitve reparacije i štovanja.
S obzirom da su hostije bile prljave, svećenici su odlučili da ih se ne konzumira, nego jednostavno ostavi da se s vremenom pokvare. Nakon što je prošlo nekoliko desetljeća, svi su ostali zadivljeni kako su hostije ostale nepokvarene, te zapravo izgledale svježe.
Hostije su ostale u ovakvom stanju do danas, tj 285 godina kasnije i može ih se vidjeti u crkvi sv. Franje u Sieni (današnja bazilika sv. Franje).
4. Čudo iz Chirattakonama, Indija - 21. stoljećeNa dan 28. Travnja, 2001. godine održavala se euharistijska adoracija u župi sv. Marije u Chirattakonamu u Indiji, kada su se najednom materijalizirale tri mrlje na hostiji. Svećenik nije znao što uraditi, te je stavio hostiju natrag u tabernakul.
Nekoliko dana kasnije vratio se da pregleda ponovno hostiju, a tri crvene mrlje su se posložile tako da izgledaju kao lice Isusa. Brzo je pronašao fotografa i uslikao hostiju.
5. Euharistijsko čudo Santarema - 13. stoljećeŽena koja je živjela u Santaremu u Portugalu bila je tužna što joj je muž nevjeran, pa se obratila vještici za pomoć, te joj je ova rekla kako je cijena da joj pomogne posvećena hostija. Otišla je na misu u crkvu sv. Stjepana i primila hostiju na jezik, izvadila je iz usta, zamotala u svoje velo, te krenula prema vratima crkve. Prije nego je uspjela izaći, hostija je počela krvariti.
Kada je stigla kući, spremila je krvavu hostiju u sanduk. Iste noći, čudesno svjetlo je isijavalo iz sanduka. Pokajavši se zbog svog čina, otišla je sljedećeg jutra svećeniku na ispovijed. Svećenik je došao, uzeo hostiju i vratio je natrag u crkvu.
Nakon istrage i odobrenja ovoga čuda, crkva je preimenovana u crkvu Svetog Čuda, a krvava hostija izložena je i danas.Zaključak
Euharistijska čuda se zapravo događaju kroz čitavu povijest. Sama Papa Franjo bio je svjedokom euharistijskog čuda u Buenos Airesu. Gospodin Isus nas uči da zapravo vjerom u euharistiju i njezinim potvrđivanjem ulazimo u samo otajstvo Prisutnoga Krista, velikoga Gospodina našega, Jaganjca Isusa koji odnosi grijeh svijeta; koji je uzeo naše smrtno tijelo, ponio boli naše i smrću na križu otkupio nas po velikom milosrđu Svome:
Evanđelje po Ivanu 6,53
Reče im stoga Isus: "Zaista, zaista, kažem vam: ako ne jedete tijela Sina Čovječjega i ne pijete krvi njegove, nemate života u sebi!
54 Tko blaguje tijelo moje i pije krv moju, ima život vječni; i ja ću ga uskrisiti u posljednji dan.
55 Tijelo je moje jelo istinsko, krv je moja piće istinsko.
56 Tko jede moje tijelo i pije moju krv, u meni ostaje i ja u njemu.
57 Kao što je mene poslao živi Otac i ja živim po Ocu, tako i onaj koji mene blaguje živjet će po meni.
58 Ovo je kruh koji je s neba sišao, ne kao onaj koji jedoše očevi i pomriješe. Tko jede ovaj kruh, živjet će uvijeke."
Izvori:
http://www.churchpop.com/2015/06/28/5-extraordinary-eucharistic-miracles-with-pictures/
Fra...Danijel&Rajić Svjedočanstvo Ljudi Koji Su Susreli Isusa i Vidjel...
Fra...Danijel&Rajić Svjedočanstvo Ljudi Koji Su Susreli Isusa i Vidjeli Raj i Pakao...3 DIO....
Fra...Danijel&Rajić....Svjedočanstvo Ljudi Koji Su Susreli Isusa i Vidje...
Fra...Danijel&Rajić....Svjedočanstvo Ljudi Koji Su Susreli Isusa i Vidjeli Raj i Pakao 2 DIO...
srijeda, 20. travnja 2022.
Fra...Danijel&Rajić ..Svjedočanstvo Ljudi Koji Su Susreli Isusa i Vidjel...
Fra...Danijel&Rajić ..Svjedočanstvo Ljudi Koji Su Susreli Isusa i Vidjeli Raj i Pakao..1.DIO..
ponedjeljak, 18. travnja 2022.
Don...Mihovil&Kurkut ..Zašto Se Bojimo Trpjeti i Patiti.....
Don...Mihovil&Kurkut ..Zašto Se Bojimo Trpjeti i Patiti.....
petak, 15. travnja 2022.
Fra...Goran&Azinović....Velika Subota Dan Tišine...
//DUHOVNE PJESME///+KRSCANSKE U HRVATA//+
Gospin&Plač...U Izvodbi Mještanki Sela Britvica..Kod Širokog Brijega.....
Fra...Goran&Azinović ..Simbolika Velikog Petka.....
Upravo je taj petak, kratkom meditacijom izvrsno opisao pastor Baptističke Crkve Shadrach Meshach Lockridge.
Petak je, Isus se moli, Petar spava, Juda izdaje, ali Nedjelja dolazi.
Petak je. Pilat se muči, vijeće kuje zavjeru, svjetina ponižava.
Oni ne znaju da Nedjelja dolazi.
Petak je. Učenici bježe kao ovce bez pastira. Marija plače. Petar niječe.
Ali oni ne znaju, da Nedjelja dolazi.
Petak je. Rimljani udaraju mog Isusa, odijevaju ga grimiznim plaštem, krune ga trnjem. Ali, oni ne znaju da Nedjelja dolazi.
Petak je. Gledam Isusa kako ide prema Kalvariji, njegova krv se prolijeva, Isus se spotiče i pada, i njegov duh je pod bremenom. Ali vidite, to je tek petak, a Nedjelja dolazi.
Petak je, svijet pobjeđuje, ljudi se vesele i zlo se cereka.
Petak je, vojnici pribijaju ruke moga Spasitelja na križ i podižu ga do zločinaca.
Petak je, ali dopustite mi da vam nešto kažem, a to je da Nedjelja dolazi.
Petak je. Učenici se pitaju što se to dogodilo njihovom Kralju. Farizeji likuju jer je njihov plan uspio. Ali oni ne znaju, to je tek petak, a Nedjelja dolazi.
Petak je. On visi na križu i osjeća se napušten od svoga Oca, ostavljenim u smrtnoj borbi. Zar ga nitko ne može spasiti?
Petak je, ali Nedjelja dolazi.
Petak je. Zemlja se trese, nebo je potamnilo, moj Kralj ispušta svoj duh.
Petak je, nada je izgubljena, smrt je pobijedila, grijeh je sve osvojio i đavao se samo smije.
Petak je. Isus je pokopan, vojnici stražare kraj groba i stijena je navaljena na ulaz.
Ali, to je tek petak, a Nedjelja dolazi!
No, što je nama ovaj petak i kako ga mi živimo? Što je nama ovaj dan - jedini u godini kada Crkva ne slavi svetu misu? Što je nama ovaj dan prožet postom - i jedini od dva tijekom cijele crkvene godine - kada je on obavezan (uz Čistu srijedu - Pepelnicu)?
Već su se u najstarije vrijeme Isusove riječi o vremenu u kojemu učenici poste, jer im je zaručnik, kako je objašnjeno u priručniku Adolfa Adama Slaviti crkvenu godinu, bio uzet, odnosile na dane smrti i na Kristov grobni mir. Tako je taj post žalosti bio duboko ukorijenjen u svijest stare Crkve da ga se na Zapadu katkad prenosilo čak na sve petke i subote tijekom godine. S obzirom na to, razumljivo je kako današnja Crkva također čvrsto drži Veliki petak kao dan posta i odricanja.
Dok su se prva kršćanska stoljeća odricala posebne liturgije Velikog petka, dotle su se u 4. st., razvile različite forme neeuharstijskog bogoslužja. Tako hodočasnica Eterija izvještava iz Jeruzalema oko 400. godine kako su se ondje na Golgoti okupljali kršćani prije podne i častili Kristov križ, kojega je 320. ponovno pronašla carica Helena, te su isto tako rano poslije podne odlazili na bogoslužje riječi s čitanjem povijesti muke. Tako se upravo u Jeruzalemu očituje težnja da se Kristov događaj na pravom mjestu i pravovremeno ponovno oblikuje u liturgiji, te kako bi se na taj način utisnuo u svijest vjernika. To bogoslužje u Jeruzalemu postalo je primjerom za Zapad.
Ondje je tako bilo najprije riječ o bogoslužju riječi pri čemu je naglasak posebno stavljen na izvještaj o muci i psalme. Gdje su mjesne Crkve posjedovale relikvije Svetoga križa, razvilo se potom ondje već rano čašćenje Križa...
Zatim je na tragu toga, tijekom srednjeg vijeka nastala najprije iz vrlo jednostavnog pričesnog slavlja vjernika Missa praesanctificatorum, odnosno Misa pretposvećenih darova, budući da su preuzeti neki dijelovi euharistijskog slavlja, ali dakako bez presudne euharistijske molitve.
Tako da prema Misalu iz 1955., što je poslije u bitnom preuzeo i onaj iz 1970., imamo tradicionalna tri dijela: službu riječi, klanjanje križu i slavlje pričesti.
Glede samog vremena održavanja ovog bogoslužja ono je orijentirano na vrijeme Kristove smrti popodne oko 15 sati.
Kada govorimo o službi riječi, nakon što se svećenik i njegova pratnja prostru ili kleknu pred "golim oltarom" i tako ostanu kratko u tihoj molitvi, po podizanju slijedi svećenikova molitva, a zatim svetopisamska čitanja. Posebno je, naravno, stavljen naglasak na zaključni izvještaj o muci koji treba navijestiti na isti način kao na Cvjetnicu.
Drugi glavni dio liturgije Velikog petka čini klanjanje Svetom križu.
Najprije se (pokriveni) križ svečano pokaže vjernicima podizanjem i otkrivanjem u tri dijela, koje prate riječi: Evo drvo križa, na kome je visio Spas svijeta... Potom pristupaju kler i vjernici te se klanjanju Svetom križu - poklone se, poljube križ ili časte nekom drugom gestom...
Po klanjanju slijedi sveta pričest.
Molitva nad narodom, pri kojoj svećenik ispruža ruke nad zajednicom, spominje također smrt i uskrsnuće u jednom dahu te moli za Božji narod oproštenje i utjehu, učvršćenje vjere i vječno otkupljenje.
Na kraju, još jednom ne zaboravimo: Petak je, ali Nedjelja dolazi.